Park prirode Učka Park prirode Učka
Smještena na vratu i podbradku Zmaja s površinom od 160 km², Učka i dio Ćićarija su zbog svoje iznimne ljepote, proglašene Parkom prirode Učka... Park prirode Učka

Smještena na vratu i podbradku Zmaja s površinom od 160 km², Učka i dio Ćićarija su zbog svoje iznimne ljepote, proglašene Parkom prirode Učka 1999. godine.

Učka je visoka 1396 m (vrh Vojak).

Interesantna geomorfologija krša ovdje je posebno izražena, a najspektakularniji oblici se mogu vidjeti u kanjonu Vela draga, gdje su stupovi vapnenca visoki i po nekoliko desetaka metara uvijek bili mamac za sportske penjače i alpiniste.

ucka_3

Iako relativno slabo istražene, jama i špilja u Parku ima više od 200.

Velika vodopropusnost raspucalog vapnenca viših dijelova Učke, upija gotovo svu vodu padalina, pa u nižim dijelovima na kontaktu sa slabopropusnim flišom izlazi iz stijenja u obliku izvora pitke vode.

Ti izvori znaju izbijati nerijetko i u bližem podmorju u vidu vrulja, koje se poslije obilnije kiše lijepo vide na površini mora, a ponekad znaju izbiti i tik uz more, čineći kratak, ali vrlo osvježavajući potok kao npr. na šljunčanoj plaži Medveje.

167 vrsta ptica i 252 vrste leptira.

Specifična klima, uvjetovana razvedenošću reljefa priobalja i blizinom mora, osigurava dovoljnu količinu padalina, (često si kamperi postavljaju pitanje, „Zar Učka mora zavrtjeti baš svaki kišni oblak oko sebe?”), što pogoduje šumama i livadama Učke u tolikoj mjeri, da kad uđete u njenu šumu, steknete osjećaj kao da ste ušli u šumu duboko u kontinentu.

ucka_2

Šume pokrivaju 70% Parka i većinom su listopadne, dok četinjače uglavnom čine pošumljena područja.

Živopisne livade stvarane ljudskim djelovanjem kroz tisućljeća, prekrivene su mirisnim i ljekovitim travama i cvjetnicama, najrazličitijih boja u doba cvatnje.

Livade, kao i šume, ali i pukotine stijena, točila, šikare i vlažna slatkovodna područja, staništa su velikog broja rijetkih, ugroženih i zaštićenih biljnih vrsta, pa to treba uzeti u obzir prilikom boravka u Parku.

Takva različita staništa biljnih vrsta, podrazumjevaju i bogat životinjski svijet, u kojem su zabilježene stenoendemične i endemične vrste, te druge ugrožene i zaštićene vrste.

Pored divljih svinja, srndaća, pa čak i divokoza, od krupnijih sisavaca, u poslijednje vrijeme možete vidjeti i medvjeda (susretnete li kojeg, bez panike, polako počnete poluglasno mrmljati, te izaberete neki drugi put kojim se udaljite ili pričekate da se medo udalji), no najčešći su oni mali, glodavci.

Velik broj speleoloških objekata, dom je 18 vrsta šišmiša.

167 vrsta ptica govori o ornitološki vrlo interesantnoj destinaciji.

Naistraženiji kukci, ovdje su leptiri, sa otkrivene 252 vrste, a od mekušaca puževi s 31 vrstom.

Pored šišmiša, speleološke objekte nastanjuje 10 endemičnih i 1 stenoendemična vrsta beskralježnjaka, te jedna nova vrsta kopnenog raka.

Ljudi nastanjuju Velu dragu sa završetkom ledenog doba.

Pojava ljudi u ovim krajevima, vezana je uz završetak ledenog doba, 12000 god. u prošlost, kada se mala zajednica ljudi nastanila unutar Pupićine i Vele peći u Veloj dragi, kako bi lovila ondašnje velike biljojede.

Korištenje tog kompleksa, prema nalazima, održalo se generacijama, čak nekoliko tisuća godina.

ucka_1

Napuštanje pećina potencira pronalazak metala i početak poljodjelstva, a Iliri naseljavaju cijelo područje.
177. god. pr. n. e. Rim kreće u osvajanje teritorija i tako započinje pisana povijest ovog podneblja.

Ono što se održalo iz tih vremena, a malo ljudi danas zna, je izrada sira Caseus formatum (uklopljeni sir), poznatog u sadašnjici kao učkarski i ćički sir.

Padom rimskog carstva, započinju pustošenja, te naseljavanje slavenskih plemena koja ovom krajoliku pridaju sveti značaj, a u 10. st., Učka postaje granica između Hrvatskog kraljevstva i Franačkog carstva.

Kuga u 15. st. završava period borbi i razgraničenja, tjerajući stanovništvo u planinske dijelove Učke.

Prolaskom pošasti, u narednom periodu, pojavom krumpira i kukuruza, započinje prosperitet žitelja ovog područja koje se vraća poljoprivredi i stočarstvu.

Novo doba okreće stanovništvo odlasku u gradove, no pojavom turizma i medicinskog turizma krajem 19. i početkom 20. st., zadržava žitelje podno Učke koji ga prihvaćaju, a zadnjih godina prepoznajući potrebe modrenog turizma i vraćaju eko proizvodnji, ali i ponudi uživanja u prirodi.

Aktivnosti kojima se možete baviti, maknete li se s plaže iz urbanog podnožja planine:

  • planinarenjem označenim stazama različitih težina,
  • vožnjom bicikla na stazama razičitih zahtjevnosti,
  • slobodnim penjanjem na nekoliko uređenih penjališta,
  • letenjem zmajem ili padobranskim jedrom
  • sudjelovanjem u pustolovnim utrkama (termine održavanja treba provjeriti).

Bogata gastronomska ponuda jela i pića s istočne, morske strane Učke, potpuno je različita od one zapadne. Kušajte ih obje i potražite poveznice.

Izvor:
Park prirode Učka

Foto: Shutterstock

No comments so far.

Be first to leave comment below.