Trave i nedoumice oko prepoznavanja površina koje one prekrivaju Trave i nedoumice oko prepoznavanja površina koje one prekrivaju
Zvuči banalno, no pitajte prijatelje na planinarenju ili u šetnji van naseljenog mjesta, je li travnata površina kojom šećete livada, pašnjak ili travnjak i... Trave i nedoumice oko prepoznavanja površina koje one prekrivaju

Zvuči banalno, no pitajte prijatelje na planinarenju ili u šetnji van naseljenog mjesta, je li travnata površina kojom šećete livada, pašnjak ili travnjak i njih 90% će barem na trenutak zastati s odgovorom, a minimalno 50% odgovoriti krivo.

Pored navedenih travnatih površina, tu su još polja, oranice i rudine.

Poljima se može nazvati bilo koja od navedenih površina i ona nisu ograničena na trave, već i druge kulture poput maslačka, graha, kamilice, krumpira itd.

velebit

Da ne bi bilo zabune, trave su naravno najrasprostranjeniji žitelji površina o kojima govorimo, no nisu ni približno jedini, a raznolikost biljnog života travnjaka ovisi o raznim čimbenicima koji utječu na njih.

Oranice će prepoznati 90% ispitanika, a onih 10% koji ne znajući naiđu u proljetno vrijeme na prekrasnu mladu travicu podjednake visine cijelom površinom kojom šeću, ukoliko čuju povike ili pucanj, neka trče u suprotnom smjeru od tih zvukova, u prvi šumarak i dalje… Bit će to njihovo upoznavanje sa zatravnjenom oranicom i važnošću koju ona predstavlja za poljoprivrednika, te vrstom trave po kojoj nije dozvoljeno šetanje.

Dakle, ostaju nam četiri poznate nepoznanice. Krenimo odozdo prema gore.

Travnjaci su površine na kojima rastu trave livada i pašnjaka.

Livade su površine na kojima se trave redovito kose.

Pašnjaci su površine na kojima trave služe za ispašu stoke.

Rudine su pašnjaci čije trave rastu na većim nadmorskim visinama i specifičan su tip planinskih pašnjaka. One su u našem podneblju jedini tip travnjaka klimatogenog karaktera, što znači da su nastale prirodnom selekcijom. Iako se njihovo postojanje veže za nadmorske visine koje premašuju najviše vrhove naših planina, kod nas se javljaju i mnogo niže, na padinama siromašnih tala izloženih jakom vjetru i ostalim nepovoljnim klimatskim čimbenicima za razvoj šuma. Prepoznat ćete ih kao livade vršnih dijelova brda (kao brda sa travnatom kapicom) omeđenih u donjem dijelu šumom ili u slučaju izloženih padina, sa šumom do travnate površine.

Travnjaci na manjim nadmorskim visinama antropogenog su tipa, što znači da su nastali djelovanjem ljudi. Tko bi rekao, zar ne?

Upravo ova činjenica, tjera nas još nešto reći o travnjacima.

Velebit

Sigurno ste primijetili šetajući travnjacima koje ljudska ruka godinama nije takla niti stoka pasla, da su uglavnom omeđeni širokim živicama, imaju razbacano grmlje unutar svojih površina, a ako graniče sa šumom, ulazak u šumu je gotovo nemoguć od pikavog gustiša koji se od šume širi u travnjak.

Ako ste to primijetili, onda ste u stvari primijetili odumiranje sela i zaseoka.

Posljedica je to odlaska mladih u urbane zone i nemogućnošću starijih koji ostaju da nastave s obradom zemlje i uzgojem stoke, pa tako ljudski utjecaj na prirodu izostaje.

Priroda vraća stanje na staro. Travnjaci postaju šikare, a šikare šume.

Ovaj proces je spor, ali tijekom zadnjih tridesetak godina nemara za pitanja sela, itekako vidljiv.

Ne promijeni li se nešto u shvaćanju važnosti brige za očuvanjem ruralnih pojaseva, izgubit ćemo vrijedne biljne i životinjske zajednice, a krajobraz će nam se svesti na šume i oranice.

Oranicama ne želimo šetati, zar ne?

No comments so far.

Be first to leave comment below.