Uvala Telašćica 1980. god. dobiva status zaštićenog područja zbog iznimno važnih biljnih i životinjskih zajednica na kopnu i u moru, geloških i geomorfoloških značajki te arheološkog naslijeđa.
1988. god. cijelo je područje proglašeno Parkom prirode, sa ukupnom površinom od 70,5 km², od čega kopno zauzima 25,95 km², a more 44,55 km².
Stjensku građu Parka čine dolomiti, dolomitizirani vapnenci i vapnenci, što odmah upućuje na pojavu krških oblika.
Samo ime uvala Telašćica duguje svom izgledu, jer zbog dva vidljiva suženja izgleda poput tri spojena jezera, latinskog je korijena „tre lagus“, a znači „tri jezera“.
Postanak tih „jezera“ seže u zadnje ledeno doba, kada su nastale kao kopnene krške forme – ponikve, a s njegovim krajem prije 10000 god., tj. otapanjem ledenog pokrova, te podizanjem nivoa mora, poplavljene. Razlog tome su i mnoge spilje ispod razine mora.
Tri su osnovna obilježja ovog Parka:
- uvala Talašćica – najveća, najsigurnija i najljepša prirodna uvala na Jadranu
- klif Dugog otoka – „stene“, najveći i najistaknutiji klif u Jadranu, koji doseže visinu od 161 m, a uranja u dubine mora do 85 m
- jezero Mir, slano jezero u nivou mora s kojim ima komunikaciju kroz pukotinski sustav barijere, no zbog male dubine ima velike godišnje temperaturne oscilacije (zimi 5°C, a ljeti 35°C), pa je salinitet pojačan, a biljni i životinjski svijet reduciran. Na jugoistočnom dijelu ima nakupine fanga (ljekovitog mulja)
Park se nalazi u eumediteranskoj klimatskoj zoni.
Iako raznovrstan biljnim vrstama na kopnu (njih 339), u Parku su manje zastupljene šume, a više makija i livade.
Uz nekoliko endemskih vrsta, velik je broj zaštićenih, a Park obiluje samoniklim ljekovitim biljem.
Interesantno je, da flora klifa broji 40-ak vrsta.
Životinjski svijet kopnenog dijela Parka vrlo je raznolik, a najveći dio zauzimaju beskralježnjaci i ptice (zbog čega je park i uvršten u grupu važnih staništa za ptice Europe ili Important Birds Area – IBA).
Treba naglasiti da od dvije vrste vodozemaca i deset vrsta gmazova niti jedna nije otrovna.
U parku obitava tek 13 vrsta sisavaca (u koje čovijek nije ubrojan), od kojih je najkrupnija vrsta magarac, a najbrojniji su šišmiši kojih ima više vrsta.
Raznolikost biljnog i životinjskog svijeta podmorja Parka je velika, pa vrijedi uzeti opremu za ronjenje i zaviriti pod površinu.
U lelujavom svijetu više desetaka algi možete vidjeti više stotina životinjskih vrsta kao npr. spužve (čak i jednu mesojednu vrstu), crveni koralj, puža bačvaša (koji može narasti i do 30 cm), hobotnice, ribe, rakove i druge stanovnike klifova, špilja i uvala u prekrasnoj igri svijetla i raznolikih boja kristalno bistrog mora.
U trenutcima odmora, s pogledom na otvoreno more, možete uočiti glavatu želavu ili Dobrog dupina, koji rijetko uđe i u uvalu, jedine predstavnike svojih vrsta.
Podmorje Parka je također dom više endema i zaštićenih vrsta.
Arheološki nalazi grobova od kojih neki sežu i do 1800. g. pr.n.e., govore o ranom naseljavanju ovog otočja.
Ostaci Vile Rustice iz 1. stoljeća, najboljeg perioda rimske arhitekture, nalaze se u prolazu Mala Proversa, a iz tog su perioda najvjerovatnije ostaci mnogih vapnenica (gomile kamenja iz kojih se vatrom dobivalo vapno – upućuje na postojanje šuma u tom dobu) i kamenoloma.
Crkvica sv. Ante iz 4. ili 5. stoljeća, te ostaci još dvije crkvice govore o pojavi kršćana na otočju.
Darovnica iz 986. godine kojom zadarski plemići ustupaju Samostanu sv. Krševan ribarenje na otocima Molat i dugi otok, najstariji je spomen o ribarenju Hrvata.
Park je otvoren za posjetitelje tijekom cijele godine, no turistička ponuda je uglavnom vezana za ljetnu sezonu.
Želite li boraviti u Parku neko vrijeme, možete to učiniti u uvalama u vlastitom plovilu ili „robinzonski“ u nekoj od kamenih kućica tradicionalne gradnje. Tražite li veći komfor, morat ćete se uputiti na periferiju Parka u mjesto Sali. Kampiranje u krugu Parka, nije dozvoljeno.
Nekolicina restorana u Parku, pobrinut će se zadovoljiti vašu želju za kušanjem tradicionalnih ribljih i mesnih specijaliteta, te miomirisnih pića ovog podneblja.
Dnevne aktivnosti su brojne:
- šetanja prirodom i obilazak lokaliteta
- planinarenje na vidikovce i vrhove (198,5 m)
- obilazak iznajmljenim biciklima ili skuterima
- obilazak iznajmljenim čamcima
- sportovi i rekreacija na vodi
- autonomno ronjenje
- rekreativni ribolov
- foto-lov
Svakako, kao i svaki drugi Park prirode i Telašćica ima svoja pravila ponašanja, koja vas molimo da proučite.
Izvor:
Telašćica
Foto: Shutterstock
No comments so far.
Be first to leave comment below.