Slobodno penjanje Slobodno penjanje
Slobodno penjanje

penjanje

Prvi slobodan uspon u ovim krajevima napravila je za ono vrijeme neobično slobodoumna književnica Dragojla Jarnević 1843. godine, bosih nogu, stavljajući na kušnju snagu volje i fizičke spreme nasuprot izazovu stijene u koji se svjesno upustila.

U narednim desetljećima odvažni muškarci osmišljavajući sigurnosne aspekte alpinizma, nisu birali sredstva za napredovanje kroz stijenu, pa je slobodan način penjanja postao nepotreban rizik, a stijene u okruženju tek trening penjališta za odlazak u Alpe ili na neke druge destinacije s rijetkim zrakom svetih vrhova planina.

Vjetar promjene zapuhao je krajem 70-ih godina prošlog stoljeća, a intenzivirao sredinom 80-ih, kada se u potpunosti promijenio pristup odlasku na penjanje, ističući važnost specifične fizičke spreme koju zahtjeva ova disciplina.

Nove ideje uz razvoj tehnologije pomakle su granice ljudskih mogućnosti, pa se posljedično javila potreba za većim brojem penjačkih smjerova kao i rivalstvo, što je potaklo uređivanje sve većeg broja penjališta, a slobodno penjanje pretvorilo u sport.

Bez tenzija za osvajanjem planinskih vrhova, penjači počinju uživati u osvajanju stijena slobodnim stilom, koristeći opremu tek kao sredstvo za ostvarenje sretnog ishoda prilikom pada sa nje.

Hrvatska penjališta vezana su uz karbonatne stijene, krš izdignut zabijanjem Afričke pod Euroazijsku kontinentalnu ploču, pa ne čudi da je glavnina penjališta smještena uz Jadransku obalu.

Upravo je obala uvijek bila magnet za dolazak europskih zaljubljenika u ovaj sport, koji još uvijek daju veliki doprinos u uređenju novih penjališta spajajući na taj način ugodan boravak uz more i strast prema penjanju.

Ugodna klima nadmorski nižih i moru bližih penjališta s težinama smjerova interesantnih ekspertima penjanja, sve više privlače svjetsku elitu ove aktivnosti.

Smještene u prirodi, ove nakupine minerala, kao i sav ekosustav koji ih okružuje, zaslužuju fer odnos, jer nisu one tu postavljene zbog nas, već smo mi ti koji crpimo nešto od njih, a to je pozitivna energija s kojom se vraćamo svojim domovima nakon penjanja. Negativne vibracije koje su se razbile o stijenje, neka budu svo negativno što ostavljate na penjalištu za sobom.

Napomena: Posjedovanje opreme za penjanje i iskustvo sa You tube-a, nije dovoljno za upuštanje u ovu avanturu. Za taj korak potrebno je završiti alpinistički tečaj pri nekom od mnogobrojnih planinarskih društava (za one koji žele širu sliku) ili tečaj slobodnog penjanja koji organiziraju više puta godišnje razni penjački klubovi, a zatim – uživajte.

Na karti pogledajte hrvatska penjališta

No comments so far.

Be first to leave comment below.