Šibenik, 1. grad u svijetu s izmjeničnom električnom energijom Šibenik, 1. grad u svijetu s izmjeničnom električnom energijom
Istina ili mit? Istina. Kako je to moguće, kada je prva hidroelektrana puštena u pogon bila ona na slapovima Niagare? Tako što je hidroelektrana... Šibenik, 1. grad u svijetu s izmjeničnom električnom energijom

Istina ili mit?

Istina.

Kako je to moguće, kada je prva hidroelektrana puštena u pogon bila ona na slapovima Niagare?

Tako što je hidroelektrana Krka, puštena u pogon 28. kolovoza 1895. godine, tek dva dana nakon puštanja prve na Niagari, bila prva koja je imala i konkretnu funkciju.

Naime, usporedo sa izgradnjom brane, izgrađen je i 11.5 kilometara dug dalekovod za prijenos električne energije do grada Šibenika, što je Amerikancima uspjelo sa obližnjim gradom Buffalom tek godinu dana kasnije.

Patentna rješenja Nikole Tesle (prema kojima je sagrađena i hidroelektrana na Niagari) u djelo su sproveli tadašnji gradonačelnik Šibenika Ante Šupuk, njegov sin Marko i inženjer Vjekoslav Meichsner izgradivši malu, ali svrsishodnu hidroelektranu.

Obzirom da je bila protočnog karaktera (znači bez brane i akumulacijskog jezera), utjecaj na prirodni okoliš bio joj je takav da bismo ju mogli nazvati „vodenicom za proizvodnju struje“.

Hidroelektrana Krka prestala je s radom 1913. godine. No, sudbina joj je zapečaćena 1914. kada je ratom izazvana potreba za sirovinama, tadašnju Austrougarsku, potakla da hidroelektranu Krka vidi kao lako dostupan izvor bakra.

Puno jača, nešto nizvodnije sagrađena je hidroelektrana Jaruga II 1903. godine, koja radi i dan danas.

Ostaci hidroelektrane Krka na Skradinskom buku predmet su studije konzervatorskog tima koji već neko vrijeme radi na njihovoj obnovi i zaštiti.

Hrabrim vizionarima iz prošlosti na čast, hidroelektrana Krka uvrštena je na popis povijesno važnih inženjerskih iskoraka u svijetu unutar IEEE-ovog (Institute of Electrical and Electronics Engineers) programa Milestone.

Navodno, u Šibeniku još uvijek svijetli jedna svjetiljka iz onoga doba. Ne znamo točnu lokaciju, no ako ju primijetite, prepoznat ćete ju kao stilski balon sa mrežicom.

Interesantno je da ni hidroelektrana na Niagarinim slapovima više nije u izvornom obliku. Nju nije odnijela ratna stihija, već prirodna, klizanjem tla 1956. godine. Jedina preostala građevina iz onog doba je Adam’s Station (Power House No. 3), a godišnji broj posjetitelja slapovima, sadašnjoj brani i ostacima prošlosti ukupno broji 30-ak miliona, što sa Kanadske, što sa strane SAD-a.

S pozitivnim mislima na umu, nadamo se da će konzervatorski tim kvalitetno odraditi posao, a Nacionalni park Krka i grad Šibenik znati iskoristiti turistički potencijal koji time dobivaju.

Slike u tekstu preuzete sa stranica Ministarstva zaštite okoliša i energetike
Photo: Shutterstock

No comments so far.

Be first to leave comment below.