Park prirode Lastovsko otočje Park prirode Lastovsko otočje
Lastovsko otočje proglašeno je Parkom prirode 29.09.2006. godine te je tako najmlađi Park prirode u Republici Hrvatskoj. Zahvaljujući svom položaju, s prosječno 2700 sunčanih... Park prirode Lastovsko otočje

Lastovsko otočje proglašeno je Parkom prirode 29.09.2006. godine te je tako najmlađi Park prirode u Republici Hrvatskoj. Zahvaljujući svom položaju, s prosječno 2700 sunčanih sati godišnje, Lastovo je jedan od najsunčanijih otoka na Jadranu.

Ukupna površina Parka je 196 km², od kojih je 53 km² kopno, a 143 km² more.

Kopnenu površinu čini 44 otoka, hridi i grebena na kojima je smješteno svega 5 naselja.

Najveći otoci su Lastovo i Sušac, a park je omeđen svjetionicima Sušca, Tajana, Glavata i Struge.

Za morfološku raznolikost zaslužna je izmjena vapnenaca, dolomita i dolomitiziranih vapnenaca koji čine šumovite brežuljke i bogata krška polja.

Krška građa je također pogodovala postanku špilja od kojih su najpoznatije Rača, zaštićena kao geomorfološki spomenik prirode i arheološko nalazište i Medjedina, nekadašnje obitavalište sredozemne medvjedice, a danas većih populacija šišmiša.

Zahvaljujući svom položaju, sa prosječno 2700 sunčanih sati godišnje, Lastovo je jedan od najsunčanijih otoka na Jadranu, a blagu mediteransku klimu potvrđuje prosječna temperatura za siječanj od 8,3 °C, te kolovoz od 24,9 °C.

Planirate li dolazak u Park van sezone, računajte s tim da je u pravilu, jesen na Lastovu uvijek toplija od proljeća.

Lastovo je pored Mljeta najšumovitiji hrvatski otok.

lastovsko_otocje_003

Jedno je od najbogatijih i najočuvanijih botaničkih područja na Sredozemlju, a oko 70% otočja prekriveno je šumom.
Uvijek miomirisan Mediteran, na ovim je otocima još izraženiji i blagonakloniji zbog raznoraznog ljekovitog bilja koje ovdje raste u unutrašnjosti otoka i priobalju.

Od do sada 810 zabilježenih vrsta, mnoge su ugrožene, drugdje isčezle, endemske ili stenoendemske.

Tako je od 278 biljnih vrsta 8 endemskih, a od 175 vrsta kralježnjaka, 71 vrsta je ugrožena na nacionalnoj, a 37 na europskoj razini.

Otočje je također gnjezdilište mnogih ptica, ali i važno odmorište mnogobrojnim pticama selicama.

Interesantno, od tako velikog broja kralježnjaka samo su tri vrste gmazova, jedna vrsta neotrovne zmije i dvije vrste guštera.

Sezonski dotok hranjivih tvari iz dubokog Jadrana osigurava bujanje 248 vrsta morske flore.

Obilje i raznovrsnost zooplanktona potiče na razvoj mnoge beskralježnjake, kojih ima čak 330 vrsta, a 20 je na popisu ugroženih vrsta.

Velik broj riba, privučen ovakvom gozbom privlači opet, nekoliko vrsta dupina, koje nije rijetkost vidjeti u otvorenim vodama otočja, kao ni kornjače, glavatu i zelenu želavu.

Špilja Medjedina, nekadašnje obitavalište sredozemne medvjedice, prema opažanjima nekih mještana, mogla bi dobiti stare stanare.

Gotovo svako naselje je kulturno-povijesna cjelina za sebe.

lastovsko_otocje_001

Kulturno-povijesna baština otoka i otočana je velika, a seže u daleko brončano doba iz kojeg su otkriveni prvi nalazi o prisutnosti ljudi u špilji Rača.

Mnoštvo arheoloških nalaza, govori o iznimno bogatoj povijesti otoka, a posebno interesantan je otok Sušac sa njih više od 40.

Na ovom relativno malom prostoru, žitelji otoka su tijekom stoljeća uspjeli sagraditi čak 38 crkvica koje su vidljive i danas, neke kao ruševine, druge očuvane, no 21 od njih je registrirana kao zaštićeno kulturno blago.

Najstarija iz Ubla, potječe iz 6. stoljeća.

Ono što će vam svakako upasti u oko jesu fumari, dimnjaci koji podsjećaju na minijaturne minarete, a građeni su kao svojevrsni statusni simbol vlasnika kuće.

Svakako treba spomenuti lastovski Poklad, koji ne predstavlja uobičajenu inačicu maškara, već običaj, koji se po prvi puta spominje 1390. godine, a vezan je uz otočku legendu i predstavlja nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske.

Ovisno o afinitetima, možete pješačiti nekolicinom označenih pješačkih i planinarskih staza, voziti se biciklom po lokalnim cestama, roniti ili učiti roniti, voziti se kajakom ili se rekreativno baviti ribolovom.

Možete se otisnuti na izlet barkom do okolnih ili udaljenijih otoka.

Kvalitetna domaća kuhinja (morski i otočni specijaliteti) i pića (vina, voćne rakije i travarica), te događanja u toplim srpanjskim i kolovoznim noćima poput Lastovske noći, kulturnog ljeta i glazbenog festivala, omogućit će vam da se ničim ne bavite, a budete aktivni, zadovoljni, a opušteni poput lokalnih stanovnika.

Zateknete li se u pravom trenutku (večer poslije ukusnog jela i finog pića), na pravom mjestu (konoba, terasa ili mol, uz nekog starog barbu), možda ulovite neku od mnogobrojnih legendi koje se mogu čuti samo na ovom otočju.

Info:
info punkt JUPP „lastovsko otočje“ – trajektna luka Ubli, tijekom ljetnih mjeseci,
prostorije JUPP „lastovsko otočje“ – Ubli, tijekom cijele godine.

Foto: Shutterstock

No comments so far.

Be first to leave comment below.