Nacionalni park Krka Nacionalni park Krka
24. 01. 1985. godine, riječni tok Krke i donji tok rijeke Čikole proglašeni su nacionalnim parkom u ukupnoj površini od 142 km². Naknadnom razradom... Nacionalni park Krka

24. 01. 1985. godine, riječni tok Krke i donji tok rijeke Čikole proglašeni su nacionalnim parkom u
ukupnoj površini od 142 km².

Naknadnom razradom prostornog plana, godine 1997., Sabor Republike Hrvatske oslobodio je stege Nacionalnog parka mjesta nizvodno od Skradina, a sjeverno ishodište parka pomaknuto uzvodno, tik do Knina, umanjujući tako površinu Nacionalnog parka za 33 km².

Pucanjem karbonatne kore uslijed tektonskih pomaka, te naknadnim utjecajem atmosferilija i vode koja se slijevala s okolnih planina, stvoreni su kanjoni ovih rijeka.

Završetkom zadnjeg ledenog doba dolazi do otapanja ledenjaka, te izdizanja mora koje potapa najniži tok rijeke Krke.

Pojačanim tokom, dolazi do stvaranja sedrenih naslaga i barijera koje su zaslužne za izgled današnjih slapova i formiranje riječnih jezera.

O nastanku sedri…

Spajanjem ugljičnog dioksida iz zraka sa vodom iz kišnice, nastaje ugljična kiselina koja na putu u riječni tok otapa karbonatne stijene (vapnence i dolomite) bogate kalcijem pri čemu nastaje kalcijev hidrogenkarbonat. Kada je koncentracija kalcijevog hidrogenkarbonata u rijeci visoka, a tok nemiran, pun turbulencija i prskanja, dolazi do poremećaja kemijske ravnoteže ovoga spoja, pa se ugljični dioksid oslobađa, a kalcit luči u obliku mikroskopski velikih kristala, koji kao takvi nastavljaju put riječnim tokom. Njihovu sedimentaciju, odnosno taloženje započinju bakterije, alge i mahovine na čiju površinu prianjaju mikrokristali kalcija, malene čestice stijena i životinjske ljušture, koje postaju jezgre oko kojih se dalje nakuplja kalcit stvarajući sedru.

krka9

Većim dijelom toka prevladavaju tri autohtone šumske zajednice, te poplavne šume i šikare uz rubove riječnog toka. Stoljećima iskorištavana zajednica hrasta medunca i bijelog graba gotovo da je nestala, a zamijenile su je šikare i travnjaci, te u prvoj polovici 20. stoljeća zasađene šume alepskog i crnog bora.

Litice kanjona ovih rijeka posebnost su Nacionalnog parka Krka jer su njihove pukotine, rupe i police domovi više vrsta vrlo rijetkih i endemičnih biljaka.

Od mahovina na bukovima barijera i slapova, pa do barskih i jezerskih močvarnih staništa, ovaj tok je prepun vodene biljne raznolikosti.

Kao i u biljnome svijetu, raznolika staništa od krša do močvara, privukla su brojne životinjske vrste, mnoge rijetke, ugrožene i endemične.

Ovakva staništa dom su mnoštvu beskralježnjaka, od kojih su mnogi rijetki i do sada nedovoljno istraženi unutar Nacionalnog parka.

Interesantno područje prepuno hrane, privuklo je i brojne kralježnjake. Od njih ćemo spomenuti za posjetitelje rijetko viđenu otrovnicu poskoka i dvije poluotrovnice koje nisu opasne za većinu ljudi.

Riblje vrste ovise o režimu rijeke.

Mnoštvo ptica, različitih staništa (stijene, močvare i šume) moguće je promatrati na vrlo malom području, što je vrlo interesantno ornitolozima.

krka3

Sisavci, oni najveći karakteristični za ove krajeve, povukli su se u veće šume, no oni manji poput vuka, divlje mačke ili vidre, još su uvijek viđeni u parku.

Podzemlje krije mnoge organizme koji nikada nisu ugledali svijetlo dana ili one sramežljive koji povremeno odlaze iz svojih obitavališta u vanjski svijet kada padne noć.

Brojni endemi iz skupine beskralježnjaka koja broji 175 špiljskih vrsta pronađeni su u vodama i suhim dijelovima špilja.
Čovječja ribica – Proteus anguinus i 9 vrsta šišmiša predstavnici su kralježnjaka u tome svijetu.

Pojava ljudi, veže se uz mlađe kameno doba (neolitik) i Oziđanu pećinu smještenu visoko iznad Roškog slapa u kojoj su pronađeni ostaci različitih kamenih artefakata i oruđa, keramičkih ulomaka, ali i kosti životinja poput divlje mačke, jelena, ovce, pa i dijelovi ljuštura dagnje, a kontinuirano se koristila kao prebivalište od 5000. godine, pa do 1500. godine prije Krista.

krka7

Iz ovog najranijeg doba uporabe špilje kao doma, potječu i dva dječja kostura položena na desni bok u položaju fetusa.
Smještena u blizini srednjevjekovne utvrde Nečven, špilja Jazinka također je bila korištena kao ljudsko prebivalište. U njoj je također pronađeno više artefakata kao i ljudski ostaci iz doba prijelaza brončanog u starije željezno doba.

Iz doba antike, na strateški važnom mjestu, kod današnjeg sela Ivoševac, bio je smješten rimski vojni logor Burnum. Na mjestu logora, od kojeg su još vidljivi ostaci lukova zgrade zapovjedništva i amfiteatra smještenog u vrtači koji je pretpostavlja se, mogao primiti od 6 do 10 tisuća gledatelja, kasnije je nikao rimski grad koji je igrao važnu ulogu sve do kraja 5. stoljeća kada ga zauzimaju istočni Goti. Nalazi s terena, muzejski su postav arheološke zbirke Nacionalnog kampa u eko kampusu Puljane.

Ruševine srednjovjekovnih utvrda na ključnim mjestima duž toka rijeka građene su u 13. i 14. stoljeću, a većinom su razrušene odlaskom Turaka. To su: utvrda Ključica, utvrda Kamičak, utvrda Bogočin ili Vilin grad na koji se dolazilo isključivo visećim mostom, utvrda Nečven i nasuprot njoj utvrda Trošenj ili Čučevo.

krka11

Visovačko jezero s biserom u sredini, otočićem Visovcem, stoljećima je odvajalo burna povijesna previranja od praktikanata duhovnosti i vjere. Franjevački samostan koji se na njemu nalazi od 1445. godine, posjeduje značajnu zbirku arheoloških i crkvenih vrednota, te bogatu knjižnicu knjiga i inkunabula (rijetkih i vrijednih knjiga tiskanih na Gutenbergovu tiskarskom stroju u periodu od 1455. do 1501. godine).

Temelji eremitskog samostana (vjerskih pustinjaka), poviše rimskih katakombi, poslužili su podizanju pravoslavnog manastira i crkve bizantskog habitusa. Manastir također posjeduje veliku knjižnicu s bogatstvom rukopisa, inkunabula i rijetkih knjiga.

Energija koju nudi Krka u upotrebi je više od tisuću godina. Prvi zapis u kojem se spominju vodenice seže u daleko 13. stoljeće, a do danas je očuvano tridesetak objekata od kojih su neki obnovljeni, a daju uvid u jednu od najvažnijih djelatnosti ovog područja kroz stoljeća.

krka16_npkrkahr_hidroelektrana

Foto: www.npkrka.hr

Druga u svijetu, a prva u Europi, hidroelektrana „Krka“, puštena je u pogon samo dva dana nakon Tesline hidroelektrane na slapovima Niagare 1895. godine, opskrbljujući električnom energijom grad Šibenik prije nego li su taj luksuz mogle uživati europske metropole poput Rima, Beča ili Londona. Zaštićeni kao spomenik industrijske arhitekture, ostaci hidroelektrane su danas u rukama konzervatora.

Hidroelektrana „Jaruga“ sagrađena desetak godina kasnije, a stotinjak metar nizvodno od prethodne hidroelektrane „Krka“, još je i danas u pogonu.

Jedino umjetno jezero u toku Krke je jezero Brljan (Ćorića jezero) koje opskrbljuje vodom hidroelektranu „Miljacka“.

Kupanje je dozvoljeno na za to označenim mjestima, a o diranju i uznemiravanju živoga svijeta unutar nacionalnih parkova, ne treba posebno pisati. Kućni ljubimci moraju biti na povodcu i nije im dozvoljen ulaz u sve objekte u parku. Aktivnosti parka su ograničene na uživanje u prirodnim ljepotama i kulturno-povijesnoj baštini pješačenjem ili organiziranom plovidbom, te u domaćoj gastronomskoj ponudi.

Ulaz u park je moguć na pet mjesta, ovisno o sadržaju koji vas zanima, a otvoren je tijekom cijele godine, no njegovo radno vrijeme ovisi o dobu godine.


Opasni susreti

Vuk i poskok


Statistika

Beskralježnjaci:
-136 vrsta kornjaša;
-200 vrsta leptira;
-38 vrsta vretenaca;
-403 vrste vodenih beskralježnjaka.

Kralježnjaci:
-ribe – 29 vrsta;
-vodozemci – 9 vrsta;
-gmazovi – 22 vrste;
-ptice – 218 vrsta;
-sisavci – 46 vrsta.

7 sedrenih barijera.


Sjedište Javne ustanove “NP Krka”

Trg Ivana Pavla II. 5,
22000 Šibenik, RH
tel: +385 (0)22 201-777
fax: +385 (0)22 336-836
e-mail: Nacionalni park Krka


Izvori

HR.Wikipedia
Nacionalni park Krka

Foto: Shutterstock

No comments so far.

Be first to leave comment below.