Nacionalni park Kornati Nacionalni park Kornati
89 Kornatskih otoka, otočića i hridi zajedno s akvatorijem koji ih dijeli, 1980. godine proglašeni su Nacionalnim parkom s ukupnom površinom od 220 km².... Nacionalni park Kornati

89 Kornatskih otoka, otočića i hridi zajedno s akvatorijem koji ih dijeli, 1980. godine proglašeni su Nacionalnim parkom s ukupnom površinom od 220 km². Akvatorij čini ¾ ovog Nacionalnog parka.

Istaloženi u plitkom i životom bogatom oceanu Tethys-u prije 100 miliona godina, vapnenci i dolomiti koji čine ovo otočje naknadnom su tektonskom igrom Afričke i Euroazijske ploče pucali, izdizali se ili spuštali u podmorje.

Ovisno o fazi, ove bi se stijene okršavale pod utjecajem atmosferilija ili bi pod morskom površinom bile prekrivane slojevima ljuštura morskih životinja, čineći nove vapnence.

kornati4

Krški oblici ispod površine mora kao i foraminiferski vapnenci iznad nje, dokaz su izdizanja i spuštanja ovih stijena kroz geološku prošlost.

Rasjedi nastali pucanjem stijena uslijed ove dinamike, te njihovim klizanjem gore i dole po rasjednim plohama, stvorili su kornatske „krune“. Vertikale kruna ovih otoka, odnosno klifovi okrenuti uglavnom prema otvorenom moru, ponegdje su viši od 80 metara nad morem, sa dubinom ispod površine većom od 90 metara.

U blizini, ali izvan granica Nacionalnog parka Kornati, lijepo je vidljiv rasjed Parka prirode Telašćice, Dugootočki klif – stene.

Biljni i životinjski svijet ovog na Sredozemlju najgušćeg arhipelaga, istražuje se desetljećima, no posao još nije priveden kraju, a mnoge od do sada pronađenih vrsta su endemske.

Utjecaj ljudi na biljnu populaciju najvidljiviji je na najvećem otoku Kornatu, na kojem su stoljetnim prakticiranjem stočarstava šume crnike pretvorili u kamenjarske pašnjake.

Usprkos tome, na otočju je do sada popisano 537 biljnih vrsta u dvadesetak biljnih zajednica. Zanimljivost su na toj „mjesečevoj površini“ orhideje, njih 9 vrsta.

Životinjski svijet kopnenog dijela parka još je manje istražen.

Od kukaca djelomično su istraženi leptiri od kojih je pronađeno 18 dnevnih vrsta, te mravi s 35 vrsta.

Ono što treba istaknuti je da od četiri vrste zmija, niti jedna nije otrovna.

Iako otoke nastanjuje više desetaka vrsta ptica koje se gnijezde, a neke i obitavaju na njima tijekom cijele godine, ptice ovaj arhipelag koriste kao odmorište pri seobenim radnjama. Najatraktivniji je od njih „sletnik“ ždral.

kornati6

Sisavaca, zanemarimo li one pripitomljene i one u podzemlju, gotovo da i nema. Kuna koja je istrijebila zeca, jedini je divlji sisavac na tlu.

Od desetak vrsta šišmiša, najinteresantniji je Veliki večernjak za kojeg se smatralo da je nestao iz naših krajeva, a najrjeđa je vrsta šišmiša u Europi. Osim kukcima, ova se vrsta hrani i malim pticama.

Primamljivije znanstvenicima, ljuljuškanje na valovima i ronjenje u bistrom i toplom moru, rezultiralo je dobrom istraženošću podmorja.

Raznolika staništa, od onih zaklonjenih, pjeskovitih u priobalju otoka, do onih okršenih, vertikalnih i dubokih na krunama okrenutim prema pučini, dom su velikom broju zaštićenih organizama, pa je cijelo područje stavljeno unutar Europske mreže zaštićenih područja, NATURA 2000.

Mnoštvo organizama u moru punom kisika kojeg najviše stvara morska cvjetnica posidonija, privlači i one veće, zadnje karike u hranidbenom lancu, tako ako imate sreće možete sresti glavatu želvu, razigrane dobre dupine ili veliku, ali bezopasnu golemu psinu.

Kamena sjekira iz doba neolitika, pohranjena u Arheološkom muzeju u Zadru, prvi je trag o prisustvu ljudi na Kornatskom otočju.

Iz Ilirskog doba (kraj 2. tisućljeća prije Krista, pa do antike) vidljive su zasebno ili grupno male četvrtaste nastambe, gradine (suhozidne utvrde) i gomile (ili tumulusi – grobnice od nabacanog kamenja unutar kojeg se nalazio lijes od kamenih ploča) gotovo na svakom uzvišenju otoka Kornata.

Ilire su s otočja istisnuli Rimljani. Ostaci njihove gradnje mogu se vidjeti na Proversi i Svršati, a jedan dio je ispod površine mora u pristaništu u Piškeri i Šipnatama, Veloj Proversi.

Dolaskom Hrvata, život na otočju postaje nesiguran, pa ono do 13. stoljeća nije imalo stalne stanovnike. Iz tog vremena najinteresantnija je građevina crkvica Gospe od Tarca (12. do 16. stoljeće) u kojoj se još uvijek održavaju mise svake prve nedjelje u mjesecu srpnju.

U 19. stoljeću, Kornati postaju privatno vlasništvo stanovnika otoka Murtera.

kornati2

Ne posjedujete li vlastito plovilo, izlet u obilazak ovog Nacionalnog parka, nudi vam više od 30-ak organizatora.

Ronjenje s autonomnom ronilačkom opremom dozvoljeno je isključivo u organizaciji registriranih ronilačkih centara (njih više od 10) koji će vas uputiti u ograničenja koja nameće Nacionalni park.

Ronjenje na dah je dozvoljeno, no također postoje ograničenja o kojima se treba informirati.

Za kupanje vrijede ista pravila kao i za ronjenje na dah – raspitajte se gdje to ne smijete činiti.

Šetnja otocima je također dozvoljena, iako treba naglasiti da su otoci u privatnom vlasništvu, pa imajte na umu da ste gosti na njima.

kornati8

Dolazite li samostalno, računajte da su neki od otoka i hridi, kao i more oko njih, zone od posebne zaštite, pa je oko njih zabranjeno zadržavanje. Informirajte se…


Opasni susreti

Jedino u moru, naiđe li opasniji rođak goleme psine što je vrlo rijetko.


Statistika

Ukupna površina – 220 km²;
Ukupna površina otoka, otočića i hridi – 55 km²;
Broj otoka, otočića i hridi – 89;
Broj dana s temperaturom nižom od 0 °C – prosječno 4,2 dana godišnje;
Broj dana s temperaturom višom od 25 °C – prosječno 90 dana godišnje;
Broj dana s temperaturom višom od 10 °C – prosječno 270 dana godišnje;
Vedri dani/oblačni dani – 151/74; (Oblačni dani u pravilu donose kišu.).

Vjetar:
-1 do 3 bofora – 70 % slučajeva;
-6 bofora i više – 37 dana u godini;
-olujni vjetar – prosječno 5,8 dana godišnje.

Podmorje:
-353 vrsta algi;
-3 vrste morskih cvjetnica;
-850 vrsta životinja – 61 vrsta koralja, 177 vrsta mekušaca, 127 vrsta mnogočetinaša, 61 vrsta desetonožnih rakova, 64 vrste bodljikaša i 185 vrsta riba.


Kontakt:

JU Nacionalni park Kornati
Butina 2
22243 Murter, RH
tel: +385(22)435740
e-mail: Nacionalni park Kornati


Izvori:

Nacionalni park Kornati
Murter – turistička zajednica

Foto: Shutterstock

No comments so far.

Be first to leave comment below.