Nacionalni park Brijuni Nacionalni park Brijuni
Brijuni, istarski otočni dragulj, tek nekoliko stotina metara udaljen od kopna i mjesta Fažane, proglašeni su nacionalnim parkom 27. 10. 1983. godine, sa ukupnom... Nacionalni park Brijuni

Brijuni, istarski otočni dragulj, tek nekoliko stotina metara udaljen od kopna i mjesta Fažane, proglašeni su nacionalnim parkom 27. 10. 1983. godine, sa ukupnom površinom od 33,95 km².

14 otoka i otočića čini tek 20% površine parka, dok je ostatak uronjen u brijunski akvatorij.

Najstariji „pisani“ trag s ovog područja seže u doba od prije 130 milijuna godina. Ostavio ga je tadašnji sedam metara visoki stanovnik raspadajućeg superkontinenta Laruzije, dvonožni mesojed pripadnik davno izumrle vrste dinosaura tražeći plijen u plićacima ondašnjeg oceana Tethys.

brijuni2

Četiri lokaliteta najvećeg od svih otoka ove grupacije, Velikog Brijuna, prekriva više od 200 „stopalotvorina“ o kojima danas znamo da su pripadale dinosaurima mesojedima koji su hodali na dvije noge i biljojedima na četiri noge, koji su se kretali pojedinačno ili u krdima.

Tražite li dokaz da ste došli na pravo mjesto, pogledajte troprsti putokaz na kamenom bloku mola na samom pristaništu ovog otoka.

brijuni6

Gotovo horizontalni pločasti vapnenci koji su nastajali u vrijeme ovih veličanstvenih bića, do prije 10000 godina bili su dio kopna, kada su polako počeli „tonuti“ otapanjem leda krajem posljednjeg ledenog doba.

Upravo završetkom ledenog doba, u mlađem kamenom dobu – neolitiku, prvi ljudi nastanjuju Brijune, čemu svjedoči naselje poluzemunica u zaljevu Soline. Od tog trenutka, otkrivanje potencijala ovih otoka u očima ljudi, rasti će sve do danas.
Utvrđeno naselje iz brončanog doba, rimska vila u uvali Verige započeta sa gradnjom u 1. st, pr. K., a završena 200 godina kasnije, te terme i ostali rimski objekti, svjedoci su primamljivosti ovih otoka kroz povijest.

Krajem 19. st., austrijski industrijalac Paul Kupelwieser kupnjom otočja započinje njihovu preobrazbu čineći ih ugodnim za boravak, što prepoznaje aristokracija, pa Brijuni od tada postaju mondeno ljetovalište i lječilište sa mnoštvom uređenih šumaraka, livada, šetnjica i arheoloških lokacija.

Nakon 2. sv. rata, Brijuni se zatvaraju za javnost, jer postaju omiljeno boravište predsjednika SFRJ, Josipa Broza Tita do njegove smrti 1980. god., koji ih koristi kao mjesto za primanje i druženje s državnicima, visokopozicioniranim političarima, poznatim glumcima itd.

brijuni4

Stvarajući raj za sebe, ljudi su u tih stotinjak godina donijeli na otočje niz biljnih i životinjskih jedinki iz drugih krajeva svijeta, i uklopili ih u okoliš.

Suprotno ovome, melioracijskim zahvatima u 60-im i 70-im godinama prošlog stoljeća, na 7 hektara velikoj površini solane koja je bila u upotrebi još od doba antike pa do srednjeg vijeka, oformljen je ornitološki park.

Manji otoci kao i tri jezera spomenutog ornitološkog parka u Salinama, boravište su brojnih ptičjih vrsta, ali i usputno odmorište selicama na putu ka zimskim ili ljetnim staništima.

Proglašenje Brijuna nacionalnim parkom, odrazilo se pozitivno i na zaštitu podmorja, osobito na obnavljanje ribljeg fonda, zbog zabrane lova ribe unutar granica parka.

Kako i priliči tradiciji otočja, sadržaj je primjeren posjetiocima dubljeg džepa.

Smještaj u samom parku ograničen je na dva hotela i tri vile na Velikom Brijunu, te velik broj skrivenih uvala za one koji plove u svojim kućama.

Spoj tradicionalne kuhinje i novih trendova, vrhunski meštri kuhinje uobličavaju u delicije koje sa istarskom i svjetskom enološkom scenom zaokružuju u puko uživanje.

Destinacije na otoku možete prevaljivati iznajmljivanjem električnih autića i bicikala ili ako vam se ne žuri, pješačenjem.

Uz mir i opuštanje, možete se baviti i sportom: tenisom, golfom na ekološkom terenu (18 rupa) ili tradicionalnim, boćanjem.

Od nekoliko organiziranih izleta, spomenut ćemo samo podmorsku poučnu stazu, gdje polaznici u uvali Verige uz prizore biljnog i životinjskog života podmorja, oplivavaju i jedan hidroarheološki lokalitet u kojem mogu vidjeti dio kompleksa rimske vile iz 1. stoljeća, potopljene igrom tektonike.

Opasni susreti
Vrlo male šanse da sretnete morskog psa.


Statistika

Otisci dinosaura – više od 200 otisaka;
Stara maslina – stara oko 1600 godina;
Makija – 261 ha;
Travnjaci – 124 ha
Parkovi – 118 ha
Šume – 116 ha

Izvori:
www.np-brijuni.hr
http://histrica.com
Zaštita prirode

Foto: Shutterstock

No comments so far.

Be first to leave comment below.