Strogi rezervat Bijele i Samarske stijene Strogi rezervat Bijele i Samarske stijene
Još davne 1928. godine, Bijele stijene su proglašene zaštićenim područjem, ali samo na godinu dana. Ovom izuzetnom predjelu unutar planinskih lanaca Velike Kapele, prirodoslovci... Strogi rezervat Bijele i Samarske stijene

Još davne 1928. godine, Bijele stijene su proglašene zaštićenim područjem, ali samo na godinu dana.

bijele_stijene_010

Ovom izuzetnom predjelu unutar planinskih lanaca Velike Kapele, prirodoslovci i ljubitelji prirode pokušavali su godinama dati značaj koji bi ukazao na važnost očuvanja takve prirodne ljepote, no proglašenje Samarskih i Bijelih stijena Strogim rezervatom, moralo je pričekati do 1985. godine, sa ukupnom površinom od 11,75 km².

Reakcija nadležnih institucija na sreću nije zakasnila, a status koji je područje dobilo nadoknadilo je čekanje, iako neki smatraju da je rezervat trebao obuhvatiti još neke bitne dijelove toga kraja.

Ovaj veličanstveni krški krajolik nastao je djelovanjem tektonike, koja je karbonatne stijene morskog dna izdizala (do 1335 mnm), borala, lomila i slagala većim dijelom u dinarskom smijeru (sjeverozapad – jugoistok), te erozijom vode i temperaturnih oscilacija.

Tolkienovsko okruženje visokih bijelih tornjeva i tamno zelene šume, uskih prolaza, dubokih vrtača, provalija, kamina i mnogih drugih krških oblika, bude maštu i iščekivanje, „Što je iza sljedećeg ugla?“.

bijele_stijene_001

Planinare, koji su istražili ovo područje i označili staze po kojima se smije kretati, davno prije su obučili lovci koji su prateći divlje životinje, otkrili splet staza kojima se mogu bezbjedno kretati kroz ovaj prirodni labirint.

Uz šume bukve, jele i smreke, te izdvojenih stabala i klekovine između tornjeva, unutar ponikava i vrtača, mnogo je i alpskih jedinki, poput Runolista.

Životinjski svijet je također bogat, čak i krupnim sisavcima, pa iako oni paze da ne sretnu nas, treba računati da smo ipak, mi gosti na njihovom terenu, možete (prema statistici veoma rijetko) očekivati susret sa medvjedom, vukom, risom, lisicom i drugim sitnijim mesojedima ili krupnijim i manjim biljojedima.

samarske_stijene_001

Riđovka (crni varijetet) i poskok, jedine hrvatske otrovne zmije, rijetko su viđene, no na osunčanim kamenjarima, budite na oprezu.

Treba napomenuti da je u Strogom rezervatu ljudska aktivnost svedena na promatranje i snimanje okoliša, te biljnog i životinjskog svijeta, bez devastiranja krajolika ili uznemiravanja jedinki.

Zasluženu okrijepu nakon upečatljivog izleta, na vaše zadovoljstvo, potražite u okolnim mjestima.

Izvori:
HR.Wikipedia
FER

Strogi rezervat je područje u kojem je priroda neizmijenjena ili neznatno izmijenjena ljudskom djelatnošću. U njemu je zabranjena svaka djelatnost i obavljanje bilo kakvih radova koji bi mogli narušiti slobodnu evoluciju prirode.

Foto: Shutterstock

No comments so far.

Be first to leave comment below.